Nacionalni park Brijuni

Nacionalni park Brijuni oaza je veličanstvenog sklada čovjeka, biljnog i životinjskog svijeta, koja iz godine u godinu privlači na tisuće turista. Brijunsko otočje smješteno je na južnom djelu zapadne obale Istre. Broji sveukupno 14 otoka i otočića, među kojima je najveći Veliki Brijun. Čineći ih najrazvedenijom i najvećom skupinom otoka istarskog područja. Brijuni zajedno s okolnim morem i podmorjem proglašeni su Nacionalnim parkom 1999. godine, zbog svoje iznimne vrijednosti. Čarobno zelenilo koje se pruža dokle pogled seže podrazumijeva gotovo 700 vrsta raslinja, koje ovdje savršeno funkcionira u blagoj mediteranskoj klimi.

Brijunsko otočje izuzetan je spoj prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesne baštine. Jedan od spomenika kulturne vrijednosti je utvrda Kastrum i ostatci ranokršćanske crkve sv. Marije iz 5.stoljeća. U sklopu utvrde Kastrum se nalaze ostaci rimskih vila, srednjovjekovnog naselja i benediktinske opatije. U 20. su stoljeću poseban pečat brijunskim otocima dali austrijski industrijalist Paul Kupelwieser i jugoslavenski predsjednik Josip Broz Tito. Kupelwieser je bio vlasnik Brijuna početkom stoljeća i napravio je mnogo drvoreda i parkova u austro-ugarskom stilu koji i dan danas očaravaju posjetitelje Parka.

U antičko doba, Rimljani dolaze na Brijune i stvaraju od njih savršena mjesta za ljetovanja i donose sa sobom kulturu masline i vina. Rimljani su na Brijunima sagradili više vila, među kojima se kao najveći i najraskošniji ladanjski kompleks ističe vila u uvali Verige. Pojedini dijelovi vile upotrebljavali su se do 6. stoljeća. U sklopu luksuznih kompleksa nalazili su se hramovi, šetnice, terme i ribnjaci. Kompleks vila se sastojao od niza građevina različitih namjena povezanih otvorenim i zatvorenim šetnicama u jedinstvenu cjelinu koja se protezala kilometar duž uvale. Bila je bogato ukrašena mozaicima, freskama, štukaturama te skupocjenim mramorom.

Na sjevernom rubu Velikog Brijuna prostire se 9 hektara jedinstvenoga Safari parka kojega nastanjuje neobičan spoj autohtone istarske i egzotične južnoameričke, afričke i azijske faune. Jeleni, zečevi i mufloni samo su od nekih životinja brijunskog otočja koji nesmetano uživaju na prostranom poljanama otočja.  Na sjevernom rubu Velikog Brijuna žive egzotične vrste karakteristične za Južnu Ameriku, Aziju i Afriku. Neobične za naše podneblje, one su svoj dom ipak pronašle na prostoru safari parka. Tamo možete pronaći ljame, slonove, zebre, nojeve i deve. Osim afričkih životinja, u parku se nalaze i domaće vrste poput koza, magaraca, istarskih ovaca te poznatih boškarina, autohtonih istarskih goveda.

Kroz povijest su različiti osvajači vladali Brijunima. U otočkim su stijenama ostali otisci prvih „osvajača” ovih otoka – dinosaura. Nekada davno su Brijunima hodale nešto opasnije životinje. Stope dinosaura stare 125 milijuna godina mogu se vidjeti na četiri mjesta u nacionalnom parku, a među njima jasno možete razaznati korake teropoda, mesoždera visokih 7 metara koji su imali tri prsta na nogama. Brijuni obiluju ostacima dinosaura koji su ondje boravili prije otprilike 160 milijuna godina, a mogu se vidjeti na četiri lokaliteta na Velikom Brijunu. Brijunski dinosauri smješteni su u doba krede, posljednjeg razdoblja prije njihovog izumiranja, a više od 200 otisaka zadivljujućih gmazova moguće je vidjeti u parku.