Rastoke, Slunj – Mjesto gdje žive vile

Rastoke, vodeničarski biser slunjskoga kraja. Nastale su igrom prirode gdje se zelenomodra rijeka Slunjčica prelijeva preko sedrenih stijena u rijeku Koranu. Stvarajući pritom mnoštvo slapova, brzaca, malih jezera i kaskada. Rastoke su zbog svoje arhitektonske, etnografske i prirodne vrijednosti već više od 40 godina upisane u Registar spomenika kulture. Prije tri stoljeća ljudi su na ovom mjestu odlučili izgraditi mlinarsko naselje, koje i danas u potpunosti živi u skladu s prirodom. Tisućama godina rijeke Korana i Slunjčica opirale su se prirodnim zakonima i kao rezultat te borbe u vapnenačkoj visoravni urezale su za čovjeka neizmjerno prirodno bogatstvo.

Modrozelena boja vode, koja posebno dolazi do izražaja na najpoznatijim slapovima Buk i Vilina kosa, svakoga će ostaviti bez daha. Rastoke su predvorje Plitvičkih jezera, od kojih su udaljene oko 33 km, pa se zbog toga nazivaju i Male Plitvice. U Rastokama se nekad snaga vode koristila kao glavni i jedini pokretač mlinova. A stare kuće i mlinice kojima ovo naselje obiluju prepoznatljive su svakome tko je barem jednom ovuda prošao. Naselje ambijentalne vrijednosti i autentičnoga graditeljskoga nasljeđa po zapisima datira iz 17. stoljeća, no vjeruje se da je isto postojalo i ranije. Najveći je broj nastamba sagrađen krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Mlinarsko naselje koje su tada sagradili mještani, i dan danas živi u skladu s prirodom.

Rastoke su posebno zanimljive svojim tradicionalnim obilježjima. Ovdje se može promatrati simbioza između fantastičnih kreacija prirode i ljudskih tehnoloških dostignuća koja datiraju nekoliko stoljeća – mlinovi Rastoka. Inovativni u određenom razdoblju povijesti, prvi put primitivne strojeve nije pokretala snaga ljudi ili životinja, već snaga vode. Duž sedrene barijere izgrađene su kuće i mlinovi u jedinstvenom stilu ovog kraja, spoju arhitektonskih stilova dinarskog i posavskog kraja. Prizemni dijelovi kuća izrađeni su od sedre, dok se viši dijelovi sastoje od drveta. Krovovi su izrađeni od šindre ili crijepa. Zbog visokih koncentracija kalcija koje se redovito talože na otvorima između podrumskog kamenja, tlo je prekriveno nepropusnim slojem.