Dioklecijanova Palača – Živući Muzej u Splitu

Dioklecijanova palača je najočuvaniji kasno-antički kompleks na svijetu, sinonim za staru gradsku jezgru današnjega grada Splita. Za palaču se vežu mnoga pitanja o točnom vremenu njene gradnje ali i smrti Dioklecijana. Rimskog vladara koji ju je dao sagraditi. Palača je svojom veličinom i stanjem jedan od najvažnijih spomenika kasno rimske arhitekture.

Prvo ćemo vam dati kratki uvod. Dioklecijan je bio rimski car rođen u Saloni – glavnom gradu Rimske provincije Dalmacije. Masivna palača sagrađena je kao uvertira za njegovu mirovinu. Tako se, po povratku u domovinu, preselio u skupo utvrđeni kompleks. Oko kojeg je kasnije formiran grad Split. Nakon njegove smrti Rimljani su napustili palaču, te je bila je prazna nekoliko stoljeća. Potom su novi stanovnici počeli graditi domove i radionice unutar zidina.

Dioklecijan je pokopan u svojoj palači. Njegova grobnica kasnije je pretvorena u kršćansku crkvu, katedralu sv. Dujma, koja i danas postoji. Zbog činjenice da je Dioklecijan progonio kršćane, nakon njegove smrti, kršćani su uništili sve Dioklecijanove slike i obilježja. Zamijenili su slike iz rimskog doba s kršćanskim. U studenom 1979. UNESCO je proglasio Dioklecijanovu palaču svjetskom baštinom kao važan arheološki kompleks.

Dioklecijanova palača kroz povijest

Gradnja je bila završena vjerojatno krajem 3. stoljeća. Zbog opasnosti od mogućih naleta barbara sagrađena je po uzoru na vojni logor – Castrum. U obliku pravokutnika s četiri velike kule na uglovima te četirima vratima, po jedna vrata na svakoj strani. Palača je bila opasana velikim bedemima, a vrata su bila ulazi u palaču – tri vrata s kopnene strane i jedna s morske strane.

Dioklecijanova palača u Splitu jedna je od najznačajnijih antičkih građevina na tlu Hrvatske i jedan je od najbolje sačuvanih spomenika rimske arhitekture na svijetu. Nalazi se na UNESCO-ovu Popisu svjetske kulturne baštine. Palaču je izgradio car Dioklecijan kao svoj carski ljetnikovac u kojemu je namjeravao provesti starost. Za izbor ove lokacije potaknuli su ga blaga klima, izvori termalnih voda i obilje kamena za gradnju, kao i izvrstan položaj.

Od palače do grada

Nakon Dioklecijanove smrti, palača je doživjela brojne promjene. No ostala je sjajno očuvana te se smatra jednim od najznačajnijih rimskih spomenika na svijetu. Posebno je zanimljivo što se radi o prostoru koji je otada stalno naseljen. U kojemu se živi i koji se prilagođava životu, pa se i danas zapravo dalje razvija i mijenja. Dioklecijanova je palača na jedinstven, kreativan i originalan način pretvorena u grad. U vrijeme kada je građena palača nije postojao grad Split. Split je pregradnjama i dogradnjama pronikao iz Dioklecijanove palače. Način na koji je ovo urađeno je gotovo fascinantan.

Naročito lijep i vidljiv primjer je Peristil, prostrani trg koji spaja sjeverni i južni dio grada. Gdje su unutar antičkih stupova uglavljena pročelja i fasade romaničkih, gotičkih, a kasnije renesansnih i baroknih zgrada i palača. Zanimljiv primjer prenamjene prostora je i nekadašnji oktogonalni carski mauzolej koji je pretvoren u katedralu tako što mu je dograđen romanički zvonik.

Peristil

Splitski Peristil je trg ispred Sv. Dujma u starom gradu u Splitu. Čini ga peristil nekadašnje Dioklecijanove palače. Smješten na križanju dviju glavnih ulica, cardo i decumanus. Ovdje se nalazi jezgra povijesnih nalazišta – sfinge, predvorje, razne palače, impozantna katedrala sv. Dujma i Dioklecijanov mauzolej.

Peristil je kao središnji trg Dioklecijanove palače, smješten u dijelu u kojem je bilo izgrađeno nekoliko hramova, bio namijenjen caru Dioklecijanu. Slavljenog kao živi sin Jupiterov. Car se pojavljivao pod arhitravnim lukom središnjeg dijela protirona. Podanici su mu pristupali, klečeći mu ljubili skute njegova grimiznog plašta, ili pred njim padali ničice, ležeći cijelim tijelom na zemlji.

Podrumi Dioklecijanove palače

Podrumi Dioklecijanove palače predstavljaju jedan od najbolje očuvanih antičkih kompleksa ovakve vrste na svijetu, i mnogo su zaslužni što je povijesna jezgra Splita 1979. uvrštena na UNESCO-ovu listu svjetske baštine. U rimsko doba, funkcija im je bila izdignuti prostore careva stana u gornjem katu, ali su bili i skladišni prostor Palače. Kako su konstrukcijski vjerna kopija gornjih prostorija, omogućuju kvalitetnu rekonstrukciju izgleda carskih odaja. Podrumi su ujedno i jedan od najintrigantnijih dijelova palače. Izgrađeni su u svrhu izravnavanja razine južnog, rezidencijalnog dijela, s ostalim dijelovima Palače. Zidovi su služili za temelje carskim stambenim zgradama pa su se oblici njihovih prostorija podudarali s oblikom građevina koje su nestala iznad površine. Podrumi se danas koriste kao atraktivni sajmeni i izložbeni prostor. A i popularna televizijska serija Igra Prijestolja je snimana u njima.