Ston i Mali Ston – Povijest ispisana u soli

Putujući prema jugu Hrvatske doći ćete do Stona i Malog Stona. Gradovi bogate i uzbudljive povijesti na poluotoku Pelješcu. Nekad važno obrambeno središte moćne Dubrovačke Republike, danas su Ston i Mali Ston gastronomsko i turističko odredište u Hrvatskoj. Ova dva gradića su poznati po tri stvari: soli, kamenicama i izvanrednim obrambenim zidinama koji ih povezuju. Nasljeđe ovog područja je neprocjenjivo, te od iznimne važnosti za cjelokupnu priču Hrvatske.

Ime Ston potječe od latinskog imena Stagnum, što upućuje na močvarnu prirodu zemlje koja je stavljena u upotrebu za proizvodnju soli. Solana je bila toliko ekonomski značajna za Dubrovačku Republiku da su naredili da se ovdje izgradi jedno od najdužih utvrđenja u Europi. Fortifikacijski sustav se protezao od Stona do Malog Stona s kulama, tvrđavama i obrambenim zidinama. Zidovi i danas stoje, pa tako i proizvodnja soli u gradu Stonu. Tradicija proizvodnje soli prenosi se s koljena na koljeno već četiri tisuće godina. I od tada do današnjih dana sol se proizvodi na isti način. Jedino uz pomoć mora, sunca i vjetra.

Stonska Solana. Ston Sol Hrvatska

Ston

Današnjem posjetitelju Stona teško je na prvi pogled dočarati da se nalazi u – po značaju i veličini, drugom gradu ondašnje Dubrovačke Republike. Mirni gradić, izoliran i uspavan. Sve do početka 19. stoljeća bio je ekonomsko, političko, vojno, vjersko, kulturno i trgovačko središte zapadnog dijela Dubrovačke Republike. Ston je mali gradić koji se smjestio na samom početku poluotoka Pelješca. Poznat je još i kao „grad soli“. Nalazi se samo jedan kilometar jugozapadno od Malog Stona. Ston je bio važan grad za proizvodnju soli, strateški smješten na obali Jadrana duž važnih trgovačkih putova. Unutar zidina, Ston ima atmosfersko srednjovjekovno gradsko središte gdje možete osjetiti duh moćne prošlosti grada.

Ston u Hrvatskoj. Stonske zidine i utvrde.Ston Pelješac. Stonske solane, zidine i bazeni.

Mali Ston

Mali Ston (eng. Little Ston) osnovan je 1335. godine kao dio Dubrovačke Republike. U osnovi je bio obrambeni grad, namijenjen zaštiti moćne republike. S impresivnim rasporedom zidova i kula. Najistaknutija karakteristika je tvrđava Koruna, koja se uzdiže nad gradom i vidljiva je iz velike daljine. Mali Ston je svojevrsno gastronomsko odredište, poznato po dagnjama i velikim ravnim kamenicama koje uspijevaju u uskom kanalu koji dijeli poluotok od kopna. Koje lokalne obitelji ovdje uzgajaju još od Rimskog doba. Mali Ston je svjetski ekološki biser, te je idealno mjesto za odmor s obiljem prekrasnih uvala i plaža za kupanje. Smještaj možete pronaći i na našem pretraživaču.

Stonske zidine. Mali Ston. Koruna utvrdaMali Ston zidine. Koruna utvrda

Povijest ispisana u soli i kamenu

Najvažnije mjesto Dubrovačke Republike, nakon Dubrovnika, po svom privrednom i strategijskom značaju zasigurno je Ston. Grad početkom 14. stoljeća ulazi u interesnu sferu dubrovačke komune koja je upravo tada postajala sve jača. 1326. godine su prvo najvjerojatnije dijelom vojnički zauzeli poluotok Pelješac. A potom ga 1333. godine i službeno kupili od bosanskog bana i srpskog kralja. Od te godine počinje brzi i planirani procvat Stona.

Dubrovčani prvo dijele zemljište i crtaju osmišljen plan razvoja i izgradnje. Potom grade zidine, kuće, palače, fontane, crkve i samostane. U kratkom roku je radi zaštite podignut monumentalni obrambeni sustav. Najveći fortifikacijsko-urbanistički pothvat ondašnje Europe. Te je Dubrovačka Republika počela s izgradnjom velikog Stona na južnoj i Malog Stona na sjevernoj strani uske prevlake koja spaja Pelješac s kopnom. Ovo utvrđivanje Dubrovčanima je bilo važno ne samo za očuvanje svog posjeda Pelješca, već i za očuvanje dragocjenog monopolističkog artikala – soli.

Očuvanost zidina i utvrda

Nestankom Dubrovačke Republike, nebrigom i često neshvatljivim zahvatima 19. stoljeća. Kao što je rušenje gradskih zidina u Malom Stonu zbog suzbijanja malarije, rušenje gradskog zida u Stonu zbog dolaska austrijskog cara Franje Josipa u služben posjet. Monumentalni Stonski fortifikacijski kompleks naglo propada. U posljednje vrijeme, zahvaljujući Društvu prijatelja dubrovačkih zidina nastavlja se polako ali sigurno obnova Stonskih utvrda i kula. Tako da već sada stonski kompleks počinje ponovno živjeti u svom starom dostojanstvenom ruhu.

Stonske zidine i kule Ston

Stonska solana

Stonsko područje je zahvaljujući svom zemljopisnom položaju, plodnim poljima, obiljem vode, te kratkoj prevlaci što spaja poluotok Pelješac s kopnom, već u najstarijim vremenima postalo važno prebivalište za čovjeka. Solana potječe još iz rimskog doba, dva tisućljeća prije Krista. U antičko doba ovaj kraj nastanjivali su Iliri i Grci. Od 167. god.pr.Kr. započinje vrijeme vladavine Rimljana gdje se po prvi put spominju eksploatacija i branje soli na stonskom području. Stonske su solane najstarije u Europi i uopće najveće sačuvane iz povijesti Mediterana.

Sol se dobiva postupkom isparavanja morske vode u velikim plitkim bazenima solane, a sezona berbe i proizvodnje soli traje u ljetnim mjesecima. Stonske solane današnjim oblikom koji datira iz doba Dubrovačke Republike i ukupnim svojim uređenjem odlično predočuju složenu proizvodnju soli iz srednjeg vijeka. Te su prvorazredni spomenik kulture i meta turističkih posjeta. Način proizvodnje nije se mijenjao sva ova stoljeća, te u takvim, ekološkim zdravim uvjetima garantirana je odlična kakvoća soli koja zadovoljava sve potrebe naprednog gospodarstva modernog vremena.

Važnost soli za Ston i Dubrovačku Republiku

Stonska sol je osim opskrbljivanja lokalnog stanovništva bila jedan od glavnih izvoznih artikala Dubrovačke Republike koja je njome trgovala po čitavom Balkanskom poluotoku. Prihodi od soli bili su visoki, čak 1/3. Ston je uz Dubrovnik bio gospodarski i strateški najvažnije mjesto Dubrovačke Republike i drugi grad u Europi rađen planski. Za vrijeme Dubrovačke Republike upotrebljavali su se bazeni s granitnim dnom iz kojeg se vadila najčistija sol i slala na bečki dvor.

Proizvodnja soli u stonu. Stonske solane

Fortifikacijski sustav

Dubrovačka Republika je radi zaštite podignula monumentalni obrambeni sustav, veliki fortifikacijsko-urbanistički pothvat. Izgrađeno je 41 kula, 5 tvrđava i obrambeni zid dugačak 5.5 kilometra. S ciljem očuvanja najveće vrijednosti u dubini zaljeva – Stonske solane. Gradnja impozantnoga fortifikacijskog sklopa koji nazivamo Stonskim zidinama započela je ubrzo nakon Dubrovačkog stjecanja Pelješca. Prvo je zidan obrambeni bedem, s jedne na drugu stranu poluotoka. Te prema jedinstvenom projektu planski podignuta dva utvrđena gradića – južno Ston i sjeverno Mali Ston s ciljem okupljanja ljudi za čuvanje granica i rad u solanama.

Nad zapadnim strmim obroncima Prevlake, Pelješac je odvojen od kopna pomoću Velikog zida. Zid je dugačak je oko 1200 m, vodio je preko vrha brda Podzvizda zatvarajući cijeli poluotok. Završavao je kulama na obalama Stonskoga kanala i Malostonskoga zaljeva. Stonski sustav fortifikacija oblikovao se, međutim, tijekom više od četiri stoljeća. Namijenjen prije svega obrani poluotoka od njegova kopnenoga zaleđa. Postupno je poboljšavan, prilagođavan terenu i razvoju vojne tehnike. Stonske su utvrde bez ikakve sumnje najveći graditeljski pothvat Republike izvan Dubrovnika. Zidine i tvrđave flankirane su s 10 okruglih i 31 četvrtastom kulom te sa 6 polukružnih bastiona. Obrambenu su ulogu sačuvale do početka 19. stoljeća. Nakon pada Republike stonske utvrde gube vojni značaj.

Stonske zidine StonStonske zidine topovi Ston